Ponekad se čini da, nas odrasle, više ništa ne može iznenaditi…
I onda, čuješ nešto poput: kod nilskih konja mlijeko je roza boje i misliš: ma da, nije valjda istina? Roza.. svašta… kao milkšejk sa jagodama?
Prikupili smo za vas nekoliko zanimljivih činjenica koje vrijedi provjeriti:
✔ Frankenštajn nije ime čudovišta, već naučnika koji ga je stvorio.
✔ Meduza Turritopsis Nutricula jedino je, do sada poznato, besmrtno stvorenje na zemlji.
✔ Srce plavog kita toliko je veliko da čovjek može lako plivati kroz njegove arterije. Ali zato, njegovo ždrijelo nije veće od tacnice za šolju.
✔ Na svakog čovjeka dođe oko 1,6 miliona mrava. Ukupna težina svih ovih mrava otprilike je ista, kao i težina svih ljudi na zemlji.
✔ Hobotnica ima tri srca.
✔ Morska raža (Stingray riba) ima 27000 hemoreceptora (čula ukusa). To je 4 puta više nego kod ljudi.
✔ Na Saturnu i Jupiteru padaju dijamantske kiše.
✔ A ovako bi izgledao Jupiter sa Zemlje, ako bi se nalazio na istoj udaljenosti kao i Mjesec.
✔ U našem organizmu je 10 puta više bakterija, nego ćelija.
✔ Vjerovatnoća, da se u čaši vode koju pijete sadrže molekuli vode, koja je nekad bila u tijelu dinosaurusa, jeste skoro 100%.
✔ Ovako izgleda pijesak pod mikroskopom.
✔ Lijep okrugli akvarijum je loša kućica za zlatnu ribicu.
✔ Čitanje pri slabom osvjetljenju, ili sa ekrana monitora, ne utječe na pogoršanje vida.
✔ Oksfordskom univerzitetu je više godina nego Carstvu Asteka.
✔ Udubljenje između nosa i gornje usne naziva se „labijalni žleb“. To je mali podsjetnik na vrijeme provedeno u materici. Na ovom mjestu su dijelovi lica povezani sa tokom razvoja embriona, u drugom ili trećem mjesecu trudnoće.
✔ Ljubav prema okrugloj zadnjici objašnajava se evolucijom. Pojedinac sa razvijenim glutealnim mišićima mogao je brzo da trči – kako u lovu na životinje , tako i u slučaju opasnosti. Shodno tome, mogao je da obezbedi svoj opstanak i prenese svoje gene na svoje potomstvo.
✔ Bore koje se pojave na koži ruku (na primer, nakon kupanja) igraju važnu ulogu. Tijelo, suočeno sa povećanjem vlage, gubi elastičnost („povezanost“ sa okolinom). Zato, koža na rukama počinje da se mijenja na takav način da osoba po potrebi može da se „uhvati“ na glatkoj površini u slučaju potrebe.
